|
Reljef Takovskog kraja je brdsko-planinski.
Raščlanjen je rečnim dolinama Kameničke reke, Čemernice, Dičine,
Despotovice i Gruže. Dodiruje zapadnu Srbijum, Šumadiju, Gružu
i Pomoravlje.
Ova predeona celina nalazi se između Maljena (970m), Suvobora
(866,) i Rajca (848m) na zapadu, Rudnika (1.132m) na severu,
Ješevca (902m) na istoku i Bujna (845m) na jugu. Vododelnice
dele teritoriju područja na manje predeone celine.
Najpoznatija planina čitavog područja
i Šumadije je masiv Rudnika. On ima dominantan položaj
u Šumadiji. Pored Cvijićevog vrha ističu se Srednji Šturac
(1113m), Mali Šturac (1058m), Molitve (1096m), Paljevine (1052m),
Marjanac (1028m), Uvlaka (958m), Suvi grmovi (920m), Veliki
laz (909m) Gradina (830m)i dr. Rudnik se pružapravcem istok
- zapad i predstavlja hidrografski čvor Šumadije. Od njega
se na sve strane pružaju kose i povijarci koji postepeno prelaze
u blago zatalasanim pejsaž Šumadije. Po postanku Rudnika pripada
venačnim planinama. Teren šire okoline Rudnika u geomorfološkom
pogledu predstavlja pristupačno planinsko područje.
Najmarkantniji i najviši vrh masiva je
Cvijićev vrh (1132 m). Posebnu privlačnost predstavljaju
vrhovi Rudnika sa kojih se za vreme vedrih dana, naročito
poslekiše, pružaju nezaboravni vidici prema jugu do Golije
i severu do Save i Dunava. Prema zapadu masiv Rudnika se spušta
zatalasanim predelom Kačera prema Belanovici i LJigu.Sa ove
površine, kao poseban oblik reljefa ističe se kupasto uzvišenje
Ostrvica (758 m) severozapadno od naselja i planine Rudnik.
Na istočnoj strani Gornjeg Milanovca pruža
se planinski masiv Ješevica koji duboko prodire u Gružu.
Ješevica je gromadna planina, vulkanskog porekla. Ima više
vrhova. Posebno se ističu: Crni vrh (902m), Bezimeni vrh (880
m), Veliki vrh (766 m), Treska (735 m), Pavlovača (741 m),
Klik (722 m) i dr.
Južno od Gornjeg Milanovca se prostire
Vujan čije su padine blage izuzev prema zapadu gde
se strmo spuštaju prema Despotovici i sa Ilijakom (509 m)
grade Brđansku klisuru. Najveći vrh je Veliki Vujan (857 m),
zatim slede Mali Vujan (745 m) i Klik (622 m).
Zapadni deo područja pokrivaju Rajac,
Suvobor i delom Maljen. Suvobor ime istoimeni
vrh Suvobor (866m) zatim slede Danilov vrh (842 m), Crni vrh
(822 m), Mujavac (805 m), Babina glava (787 m) i dr. Od Suvobora
se pružaju dve vododelnice, jedna na istok prema Rudniku,
između Despotovice i Dičine na jugu i LJiške reke na severu.
Druga prema jugoistoku između sliva Dičine na istok i Čemernice
na zapadu.
Rajac sa vrhovima 848 m i 847 m možemo
smatrati i delom suvoborskog masiva ili odvojeno. Bogat je
prostranim livadama i dosta strmo se spušta prema LJigu.
Najzapadniji deo teritorije zahvata Pranjanska
kotlina. Ona je sa severa okružena obroncima Maljena, a sa
jugozapada padinama Kablara i Šiljkovice.
|